Što je digitalna održivost i gdje se događa internetsko zagađenje?

Digitalna održivost odgovorno je i ekološki osviješteno korištenje digitalnih tehnologija radi smanjenja njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Obuhvaća različite prakse koje su usmjerene na smanjenje potrošnje energije, minimiziranje elektroničkog otpada i smanjenje ugljičnog otiska digitalnih aktivnosti kao što su pohrana podataka, korištenje interneta i razvoj softvera.

Budući da je internet četvrti najveći zagađivač na svijetu po pitanju korištenja energije i emisija CO₂, kao industrija moramo preuzeti odgovornost za kvalitetu i učinkovitost digitalnih proizvoda koje proizvodimo, te za njihov utjecaj na okoliš, ugled i poslovanje kompanije za koje smo ga proizveli.

Sa više od 5.3 milijarde korisnika interneta na svijetu, više od milijardu web stranica te čak 250 tisuća novih web stranica svaki dan, procjenjuje se da će do sljedeće godine svjetska IT industrija koristiti čak 20% sve proizvedene energije i emitirati 5.5% svjetskih emisija ugljičnog dioksida. 

Ciljevi istraživanja

Da bismo dobili brojke i osjećaj o tome koliko je zapravo to zagađenje veliko, krenuli smo od kuće i napravili dva istraživanja digitalne održivosti, odnosno digitalnog zagađenja.

• Digitalna održivost 150 najvećih hrvatskih kompanija (pročitajte u nastavku)
• Digitalna održivost 20 najposjećenijih hrvatskih web stranica (pročitajte na poveznici)

Rezultate, odnosno dobivene brojke želimo koristiti za bolje razumijevanje sljedećih tema:

• Zdravlje web stranica i njihov utjecaj na okoliš: Želimo bolje razumjeti kakvo je zdravlje web stranica koje se proizvode u Hrvatskoj i prepoznati dizajnerske i razvojne prakse koje ih čine više ili manje učinkovitima
• Korelacija između ulaganja u software i dobivenih rezultata: Postoji li korelacija između profita kompanije i kvalitete izrade njihove web stranice. Velike kompanije ulažu značajna sredstva u razvoj svog softwarea, no rezultat ne mora uvijek biti u skladu s uloženim sredstvima
• Podrška za Korporativno izvještavanje o održivosti prema ESRS standardima: Uz pomoć prikupljenih podataka želimo nastaviti podržavati kompanije i naše klijente koji od 1.1.2023. godine moraju izvještavati prema ESRS standardima. Želimo im pomoći definirati i analizirati ovaj aspekt utjecaja na okoliš, pronaći način kako ga smanjiti, te izvještavati o pozitivnim ishodima te optimizacije

Rezultati istraživanja: CO₂ otisak 260 web stranica 150 najvećih hrvatskih kompanija

Za svaku od najvećih 150 hrvatskih kompanija po profitu provjerili smo imaju li jednu ili više web stranica. Analizirali smo sve poznate stranice u vlasništvu tih kompanija – ukupno 260 web stranica.

• Dominantni energetski razred: F
• Ukupne godišnje emisije CO₂: 820 tona
• Prosječna CO₂ emisija jedne stranice: 1.55 g po posjetu
• Prosječni performance: mobilni 43/100, desktop 70/100

Čak 75% analiziranih web stranica najvećih hrvatskih kompanija je neodrživo (razredi D – F). Gotovo polovica (49.8 %) testiranih stranica pripada energetskom razredu F.

Ukupna masa CO₂ koju svih 260 analiziranih web stranica najvećih domaćih kompanija tijekom jedne godine ispusti u atmosferu iznosi 820 tona. Prosječna emisija CO₂ stranice je 1.42 g po posjetu. Za usporedbu, održivo napravljena stranica u prosjeku emitira manje od 0.2 g CO₂ po posjetu.

Većina analiziranih web stranica (62.5 %) pohranjena je na “prljavim” serverima, odnosno na serverima koji su pogonjeni fosilnim gorivima, dok je na “zelenim” serverima hostano 37.5 % web stranica.

Kompanije s najvećim digitalnim CO₂ otiskom

Pet kompanija s najvećim ukupnim digitalnim ugljičnim otiskom (zbrojili smo otiske svih web stranica u vlasništvu kompanija):

• Telemach
• Podravka
• Konzum
• A1 Hrvatska
• Bugatti Rimac

Web stranice s najvećim pojedinačnim CO₂ otiskom

Pet web stranica koje imaju najveći pojedinačni ugljični otisak:

• stark.rs (Atlantic)
• koncar-ka.hr (Končar)
• barcaffe.hr (Atlantic)
• pbzcard.hr (PBZ)
• vindija.hr (Vindija)

Zanimljive usporedbe

• Zbog velikog broja posjeta, među najvećim online zagađivačima u top 150 hrvatskih kompanija nalaze se telekomi, odnosno njihove web stranice telemach.hr, a1.hr i hrvatskitelekom.hr. Web stranice tri domaća telekoma ukupno godišnje proizvedu oko 170 tona CO₂. Kad bi se optimizirale za bolji performance i digitalnu održivost, njihove bi se emisije smanjile na otprilike 50 tona godišnje! Sve navedene web stranice u crvenom su energetskom razredu. Zanimljivo, iako je Telemachova stranica telemach.hr jedina od njih smještena na zelenom serveru, ona sama, zbog toga kako je izgrađena, godišnje zahtijeva gotovo jednako energije i proizvede CO₂ kao web stranice druga dva telekoma zajedno
• Telemach.hr web stranica, zbog kombinacije velikog broja posjeta i neučinkovitog koda, proizvodi 4.5 g CO₂ po posjetu. Godišnje je riječ o više od 83 tone ugljičnog dioksida

Kompanije s najmanjim digitalnim CO₂ otiskom

Pet kompanija koje imaju najmanji ukupni digitalni ugljičnim otiskom (zbrojili smo otiske svih web stranica u vlasništvu kompanija):

• Met Croatia Energy Trade
• OMS Holding
• Šećerana
• Žitni terminal
• Tankerska plovidba

Web stranice s najmanjim pojedinačnim CO₂ otiskom

Pet web stranica koje imaju najmanji pojedinačni otisak:

• foodtechstartupcompetition.com (Maistra)
• digitalnigrad.hr (Zagrebački Holding)
• bugatti-rimac.com (Bugatti Rimac)
• tdr.hr (BAT TDR Adria)
• absacciai.com/hr (ABS Sisak)

Zanimljive usporedbe

• Kao jedan od dobrih primjera možemo izdvojiti kompaniju Valamar koji u svom vlasništvu ima tri web stranice na zelenom serveru. Dvije od njih imaju vrlo dobar rezultat po pitanju energetske učinkovitosti: valamar-riviera.com te dobarposaouvalamaru.com. Glavna stranica valamar.com, nalazi se u energetskom razredu F i proizvodi 1.09 g CO₂ po posjetu. Kad bismo optimizirali tu web stranicu, Valamarovo godišnje online zagađenje smanjilo bi se sa 3.8 tona CO₂ na 1 tonu.
• Usporedili smo web stranice valamar-riviera.com i zvijezda.hr koje imaju sličan broj mjesečnih posjeta. Stranica zvijezda.hr zbog razvojnih praksi koje rezultiraju manje održivim softwareom, godišnje proizvodi značajno više CO₂ i ima lošije performanse. Zbog niske Performance metrike smanjena joj je vidljivost na pretraživačima, što značajno utječe i na poslovni rezultat kompanije.

Što smo zaključili iz istraživanja?

Zdravlje web stranica i njihov utjecaj na okoliš i poslovanje tvrtke 

• Analizirane web stranice u najvećoj su mjeri energetski neučinkovite i imaju značajan utjecaj na okoliš
• Niska energetska učinkovitost pokazatelj je loših praksi vezanih za dizajn i razvoj. Web stranice koje imaju lošu ocjenu na skali digitalne održivosti neoptimizirane su, prevelike i spore. To je najvidljivije u metrici Performance na Googleovom developerskom alatu PageSpeed Insights, gdje su prosječne performanse testiranih web stranica daleko ispod preporučenih 90/100. Prosječni mobilni performance score je 43/100, a desktop 70/100.
• Web stranice i aplikacije koje su učinkovitije istovremeno su responzivnije, troše manje energije i pružaju bolje korisničko iskustvo

Korelacija između ulaganja u software i dobivenih rezultata

• Većina web stranica, bez obzira na veličinu i snagu kompanije ili organizacije u čijem je vlasništvu, nije optimizirana za energetsku efikasnost i održivost.
• S obzirom na slabe performanse (43/100 i 70/100), web stranice pružaju neadekvatno korisničko iskustvo i niže su rangirane na pretraživačima za svoje ključne riječi. Nisko rangiranje web stranice na pretraživačima direktno utječe na poslovni rezultat (Google uzima u obzir Performance score kod određivanja relevantnosti i rangiranja web stranice)

Velik prostor za smanjenje utjecaja na okoliš i izvještavanje po ESRS standardima

• Kompanije izlistane na burzi imaju velik prostor za poboljšanje i komuniciranje svojih napora za smanjenjem utjecaja na okoliš kroz poboljšanje energetske učinkovitosti web stranica i ostalog softwarea
• Izvještavanje o postizanju energetske učinkovitosti digitalnih proizvoda po standardima nije obavezno, ali je dobrodošlo u sklopu Opseg 3 – i jednostavan je i učinkovit alat za pokretanje aktivnosti kompanije u smjeru klimatske neutralnosti i usklađenja s regulativom i standardima ESRS

Carbon offset (kompenzacija ugljika) nije rješenje za postizanje digitalne održivosti

Umjesto optimizacije digitalnih proizvoda i integracije svijesti o održivosti u proces dizajna i razvoja, velik broj kompanija u svijetu, čak i onih koje se primarno bave dizajnom i razvojem digitalnih proizvoda, promovira i bira carbon offsetting. To znači da kupuju kompenzaciju ugljika, odnosno, plaćaju tvrtkama i organizacijama da neutraliziraju njihove emisije CO₂, primjerice, sadnjom drveća ili ulaganjem u neke oblike obnovljive energije. Iako je uvijek dobro zasaditi stablo, kompanije koje su veliki zagađivači teško da mogu i stignu uspjeti zasaditi drveća koliko je potrebno za neutralizaciju svog zagađenja. 

Kompenzacija ugljika neće poboljšati performanse stranice, SEO, korisničko iskustvo i poziciju na Googleu, što znači da će neoptimizirane stranice i dalje izravno negativno utjecati na poslovni rezultat tvrtke. 

Zanimljive usporedbe 

• Ako bi sve testirane web stranice najvećih hrvatskih kompanija odlučile kompenzirati svoje trenutne godišnje digitalne emisije, trebale bi već danas zasaditi više od 37 000 stabala
• Ta će stabla početi apsorbirati njihove današnje emisije tek za 10 do 30 godina, ovisno o vrsti. Jedno odraslo stablo godišnje može apsorbirati oko 22 kg CO₂. Stabla koja brzo rastu, poput topole ili breze, trebaju barem 10 godina da narastu dovoljno kako bi apsorbirala 22 kg CO₂, dok stablima koja rastu sporo, poput hrasta ili javora, treba između 30 i 50 godina

Detalji i metodologija istraživanja

Metodologija istraživanja i izvori informacija navedeni su u nastavku.

• Izvor liste najvećih hrvatskih kompanija je Fina. Za svaku kompaniju s popisa provjereno je imaju li jednu ili više web stranice i analizirane su sve poznate stranice u vlasništvu kompanije u top 150, ukupno 260 web stranica
• Podatke o emisiji CO₂ po posjeti web stranice računali smo pomoću Website Carbon koji do izračuna dolazi uzimajući u obzir energiju potrebnu za prijenos podataka web stranice od servera do krajnjeg korisnika. Informacije o tome troši li server energiju iz obnovljivih ili neobnovljivih izvora dobili smo iz baze podataka The Green Web Foundation.
• Broj prosječnih mjesečnih, odnosno godišnjih posjeta dobili smo na platformi SimilarWeb. 
• Količina energije koja je potrebna za prijenos podataka i po kojoj se računa otisak web stranice određena je veličinom web stranice, vremenom učitavanja i potrošnjom energije uređaja krajnjeg korisnika, potrošnjom energije data centra u kojoj se nalazi server na kojem je stranica hostana 
• Uzimajući u obzir sve dobivene izračune, svakoj se web stranici dodjeljuje ocjena na skali od A+ do F, gdje razred A+ označava zelenu stranicu s malim otiskom, a razred F stranicu koja značajno zagađuje.

Više o agenciji Creek and Pine

Digitalnu agenciju Creek and Pine pokrenuli smo kako bismo dizajnirali i razvijali software koji je bolji prema ljudima, vašem poslovanju i planetu.

Kroz svoj rad želimo educirati naše klijente i ostale kompanije oko digitalnog aspekta njihovog utjecaja na okoliš i osnažiti ih da od nas, ali i svojih dizajnera i developera, te agencija s kojima rade traže veću odgovornost te dizajniranje za dugovječnost i održivost.

Želite li učinkovitije i održivije web stranice za vašu tvrtku? Javite nam se.

Javite nam se na hi@creekandpine.co ili putem forme na Contact stranici.

Istraživanje je napravljeno tijekom ožujka 2024. Prenošenje informacija i vizuala moguće je uz suglasnost kompanije Creek & Pine, uz navođenje izvora, te bez dizajnerskih i sadržajnih intervencija.

Copyright © 2024 Creek & Pine. All rights reserved.